Plan upravljanja podacima (engl. data management plan, DMP) je dokument koji sadrži opis skupa podataka i svih aktivnosti koje se planiraju ili su već provedene u sklopu istraživanja. U DMP-u je potrebno definirati skup podataka, opisati aktivnosti koje se planiraju, odabrati prikladno mjesto (npr., digitalni repozitorij) za pohranu podataka, omogućiti im pristup i njihovo korištenje te informirati o alatima koji su potrebni za validaciju rezultata i/ili sekundarnu analizu podataka. Takvu otvorenost istraživačkih podataka podržava veliki broj svjetskih znanstvenih institucija kao što su National Institute of Health, National Science Foundation, Economic and Social Research Council, i Europska komisija koja je uvela obavezu prijave plana upravljanja podacima za projekte koji žele biti dio programa Obzor 2020 (engl. Horizon 2020), a o tome razmišlja i Hrvatska zaklada za znanost.
Podijeliti se mogu samo oni podaci koji su potrebni za validaciju rezultata, a mogući su i izuzeci od obveze pohranjivanja istraživačkih podataka u otvorenom pristupu u slučaju opravdanih razloga (komercijalizacija rezultata istraživanja, osjetljivost podataka, ugrožavanje postizanja glavne svrhe istraživanja i dr.). Čak i kada nije obvezan, DMP može nam uštediti vrijeme i trud, a posebice je značajan i za dijeljenje tih podataka jer se njegovim kontinuiranim ažuriranjem pojednostavljuje i njihovo dijeljenje s namjerom ponovnog korištenja i nakon završetka projekta. Pritom nam može poslužiti kao svojevrsni kontrolni popis kojim se osiguravamo da su prikupljeni podaci najučinkovitije iskorišteni, kao priručnik koji nas vodi kroz različite faze i aspekte upravljanja podacima, te kao dokumentacija svih aktivnosti, odnosno samog projekta. Više o otvorenosti istraživačkih podataka, odnosno kako i zašto ih dijeliti možete pročitati u priručniku Sveučilišnog računalnog centra Istraživački podaci – što s njima?.